Proljeće je jedno od četiri godišnja doba. Na sjevernoj polutki traje dio ožujka, travanj, svibanj i dio lipnja, a na južnoj Zemljinoj polutki dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca. Na prvi nadnevak proljeća dan i noć jednako traju. Na južnoj Zemljinoj polutki, proljeće generalno počinje 1. rujna, a završava 30. studenog. Krajem proljeća nastaje ljeto, a krajem zime proljeće.

Postoje tri razdoblja kroz proljeće: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih "vijesnici proljeća";rano proljeće razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljeće razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća. Najpoznatiji vijesnici proljeća su kockavica, šumarica, šafran, visibaba i jaglac.

Proljetno cvijeće:

Visibaba je rod biljaka iz porodice Amaryllidaceae, s oko 20 vrsta. Visibabe su jedna od proljetnica što najranije cvate. Udomaćene su u Europi. Jaglac  biljna je vrsta iz roda Primula. Raširena je u Zapadnoj i Južnoj europi, kao i na području sjeverozapadne Afrike (Alžira) te jugozapadne Azije. Obično je nazivaju jaglac, jagorčevina ili primrose, kao i obični jaglac ili engleski jaglac, da bi je razlikovali od drugih vrsta iz roda Primula koje se također nazivaju jaglac. Ljubica rod je cvjetnica iz porodice Violaceae, s oko 400-500 vrsta raširenih diljem svijeta. Većina vrsta nađeno je u prostoru Sjeverne polutke, ali ipak postoje i primjerci viole (ljubica, maćuhica) nađeni u veoma udaljenim područjima, kao što su Havaji, Australazija i Ande u Južnoj Americi.