2014-02-28 10:41:58

Kako pripremiti budućeg prvašića za školu?

Logopedinja Marija Simonić pripremila je za roditelje upute koje vještine i znanja trebaju razvijati kod svoje djece da bi ih pripremili za prvi razred.

KAKO PRIPREMITI BUDUĆEG PRVAŠIĆA ZA ŠKOLU

Vrijeme je pregleda i pripreme za upis djece u osnovu školu, stoga smo za vas pripremili nekoliko savjeta kako svog budućeg prvašića što bolje pripremiti za nadolazeće obveze.

Polazak u školu velik je događaj za dijete i cijelu obitelj. To je i prvi veliki korak u kojem se potvrđuje sav trud, pažnja i ljubav koji su do tog trenutka uloženi u razvoj i odgoj djeteta. Prva je provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih, jezičnih i drugih sposobnosti. Zato je jako važno posvetiti pozornost pripremi djeteta za školu.

Djeca brzo i lako uče kroz igru, pjesmice, slikovne materijale i priče, stoga su pripreme za osnovnu školu bazirane na tom principu rada.

Usvajanje vještine čitanja i pisanja najvažniji je zadatak djeteta u početnom školovanju i savladavanje tog zadatka otvara mu put za kasnije učenje. Predvještine čitanja i pisanja su preduvjet razvoju vještina čitanja i pisanja i one mogu biti jasan pokazatelj eventualnih teškoća u tim vještinama tijekom školske dobi. Budući da kod nas nema sustavnog rada na predvještinama čitanja i pisanja u vrtićima i malim školama, sve više djece dolazi nespremno u školu i na početku školovanja pokazuju teškoće svladavanja početnog čitanja i pisanja koje s vremenom mogu postati i ozbiljne teškoće.

Predvještine čitanja i pisanja samo su dio vještina koje budući učenik treba usvojiti kako bi se što lakše snašao u novonastaloj situaciji.  U daljnjem tekstu navedene su vještine koje su potrebne za polazak u školu:

GRAFOMOTORIKA pravilno držanje olovke, jasne linije adekvatnog pritiska; povlačenje linije od crte do crte prema uzorku, od točke do točke, ravne, kružne i valovite linije; precrtavanje likova: krug, trokut, kvadrat, romb; pisanje vlastitog imena velikim tiskanim slovima. PROSTORNI ODNOSI Razumijevanje odnosa gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad; Orjentacija na tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko); u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo), na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj). VREMENSKI ODNOSI razumijevanje vremenskih odnosa: prije, poslije, jutro, podne, večer, prije podne, poslije podne; poznavanje dana u tjednu, odnosa jučer – danas – sutra. GOVOR I JEZIK pravilno izgovaranje svih glasova; pravilno gramatičko izražavanje (korištenje jednine, množine, zamjenica, pravilan rod i padež); verbalno definiranje jednostavnih pojmova (npr. što je stolac, čemu služi, kakvog je oblika, od čega je napravljen i sl.); prepričavanje kraćeg događaja ili priče u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak. PREDVJEŠTINE ČITANJA I PISANJA prepoznavanje i produkcija rime (npr. zvuče li slično riječi soba i roba, grana i brana; smisli riječ koja zvuči slično kao i šljiva...); rastavljanje poznatih riječi na slogove; prepoznavanje i imenovanje kojim glasom počinje i kojim glasom završava riječ; imenovanje riječi na zadani glas (npr. što sve počinje glasom M); prepoznavanje je li zadani glas na početku riječi, na kraju ili u sredini; rastavljanje jednostavnih riječi na glasove sastavljanje jednostavnih riječi od pojedinih glasova (npr, m-a-m-a, o-k-o); prepoznavanje simbola slova i brojki. PREDMATEMATIČKE VJEŠTINE brojanje unaprijed i unatrag snalaženje u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj; razumijevanje pojam skupa: što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacije po obliku, veličini, težini, boji), uspoređivanje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje); povezivanje brojke s količinom (npr. broj 8 = 8 jabuka).

Iako se mnoge od navedenih vještina mogu činiti teškima za dijete, one se lako usvajaju kroz svakodnevne situacije. Igrajte se i zajedno učite s vašim djetetom. Zabavite se i vi i oni. U daljnjem tekstu navedene su neke igre i aktivnosti kojima se mogu naučiti i poboljšati ove vještine:

igrajte s djetetom društvene igre poput memory, domino i sl.; imenujte sličice, brojite elemente na njima, opisujte ih; prepričavajte priče i događaje, postavljajte pitanja vašem djetetu, pazite da se pravilno gramatički izražava te da prati slijed događaja; crtajte, bojajte, modelirajte; pazite na djetetov hvat olovke, snalaženje na papiru; imenujte boje; recite djetetu da smisli što više riječi koje počinju nekim slovom (npr. reci mi koje sve riječi počinju slovom M, S, K...), ili što više riječi koje počinju slovom kao i riječ koju mu ponudite (npr. koje sve riječi počinju kao i METLA, koje sve riječi počinju kao i RIBA); pitajte dijete kojim slovom završava određena riječ (npr. kojim slovom završava SLON, MAČKA, STOP...); pitajte dijete koja sva slova čuje kad mu kažete OKO, PAS, RIBA, MACA, povećavajte duljinu riječi; pitajte dijete što je čulo kad ste mu rekli U-H-O, N-O-S, M-A-M-A, L-I-S-T; pitajte dijete čuje li npr. slovo K u riječi SEKA, slovo P u riječi LOPTA; smišljajte rime s djetetom; ponudite mu riječ i neka smisli što više riječi koje se rimuju (slično zvuče) kao ponuđena riječ (napomenite djetetu da smišljena riječ ne mora ništa značiti, neka je sam izmisli); ponudite djetetu dvije riječi pa neka samo pogodi rimuju li se ili ne; čitajte djetetu slikovnice i knjige; neka ih samo lista; pratite prstom rečenice koje čitate; osvjestite dijetetu čitanje s lijeva na desno.

 

Na kraju treba istaknuti kako dijete koje je spremno za početak školovanja ima pozitivan stav prema školi i raduje se tome kao dokazu svoje odraslosti izrelosti. Ovaj stav treba podržavati jer olakšava učenje i prihvaćanje obveza te svladavanje poteškoća stoga, dragi roditelji, na vrijeme pripremite dijete za promjene u njegovom životu koje će se dogoditi kada krene u školu. Uživajte u vremenu provedenom sa svojim djetetom kroz pripreme za školu i sretno!

Marija Simonić, mag. logopedije


Osnovna škola dr. Franje Tuđmana Lički Osik