preskoči na sadržaj
Projekti

Dani hrvatskog jezika

 

Ljubi svoj jezik iznad svega, za njeg živi, umiri za njega!

 

Biti Hrvat znači voljeti i cijeniti svoj jezik, ljubiti njegove dijalektizme, lokalizme, regionalizme. Govoreći hrvatski, dišemo i mislimo hrvatski i onda kad uđemo u veliku europsku obitelj pa naš jezik postane tek mala kap u slapu jezičnog bogatstva i različitosti.
Upravo iz tih razloga, učeći djecu koliko treba voljeti, njegovati i ljubiti svoj jezik, osmislila sam, u suradnji s kolegicom iz povijesti, Adrianom Piasevoli, projekt kojim smo obilježile Dane hrvatskog jezika (13- 17. ožujka, u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika).

Učenicima sam prije 14 dana izložila ideju te pitala za mišljenje i zanimanje. Obzirom da ove godine predajem sedmim i osmim razredima koji uče iz povijesti jezika i iz povijesti sve o borbi hrabrih hrvatskih muževa (kako ih nazva Šenoa) za samostalnost i ravnopravnost hrvatskog jezika, nije bilo teško pobuditi u njima zanimanje za drugačije sate hrvatskog jezika. Stoga, krenusmo u realizaciju.

Zadaci su bili podijeljeni prema interesnim skupinama. Jedni su istraživali i radili plakate o ilircima, prezentacije na računalu te se i  sami se realizirali kao  profesori hrvatskog jezika ponosno izlažući materijale koje su pronašli.
Obrađujući Preradovićevu pjesmu Jezik roda moga, uspoređujući je s Nazorovim sonetom Hrvatski jezik, zadala sam učenicima napisati pjesmu ili pjesmu u prozi na temu Pod jezikom dok te bude i glavom će tebe biti.

Učenici su na okruglom stolu čitali svoje pjesme čineći me ponosnom što im predajem hrvatski jer sam se ugodno iznenadila i  oduševila sklopljenim rimama, slikovitim  riječima kojima su iskazali poštovanje, ljubav i ponos svojim jezikom i domovinom.


 

Pod jezikom dok te bude i glavom će tebe biti

Od stoljeća sedmog
nismo ga imali
podstanari bili
u velikoj vili.

Vladali su nama,učili nas svašta,
al hrvatski su nam branili.

Sakcinski se trudio,
mnogi su ga bodrili
pa je 1843. hrvatskim u Saboru progovorio.

Od tada mučili se, mučili
veliki znoj potrošili
da hrvatski jezik potvrde uzvišeni.  
      

Marin Ćaćić, 8.c


U projekt su se uključili i mladi glagoljaši koji su svoja razmišljanja o hrvatskom jeziku pretočili u lijepe simbole glagoljske azbuke uživajući u izradi i osmišljavanju plakata. Ponosno su isticali i transliterirali svoja imena napisana glagoljicom.
Projektu je pripomogla i školska knjižničarka koja je pripremila materijale i ukrasila jezični kutak u  kojima su se isticali povijesni podaci o Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika te hrvatski pravopisni priručnici, temelji i predstavnici hrvatskih filoloških škola, rječnici. Informatički dio oko pripreme kviza znanja odradio je učitelj informatike.

Priređena je i izložba učeničkih bilježnica iz hrvatskog jezika.
Ispravljajući učeničke bilježnice, divim se urednosti, ljepoti rukopisa, kreativnosti i, nadasve, pismenosti pojedinih učenica i učenika. Željela sam pokazati njihove bilježnice i široj javnosti, učiteljima, učenicima kao poticaj da i drugi mogu imati lijepe, uredne, pravopisno točne školske bilježnice kojima se treba diviti i pokazivati ih. Treba isticati koliko je i dalje rukopis vrijedan pokazatelj naše osobnosti usprkos sve većoj uporabi računalnih programa kojima se nastoji zamijeniti i nadomjestiti rukopis.

Kruna projekta bila je prigodna svečanost  Zahvala hrvatskom jeziku održana u petak 16. ožujka kojoj su nazočili učenici predmetne nastave, učitelji, ravnateljica, pedagoginja.
Nakon otvaranja manifestacije himnom, sedmoškolci i osmoškolci  čitali su stihove Petra Preradovića, Vladimira Nazora, Augusta Šenoe i mnogih drugih hrvatskih otaca zaslužnih za promicanje hrvatskog jezika. Također su ponosno čitali i svoje zapise  u kojima slave patriotizam, hrabrost,  ljepotu i milozvučnost hrvatskog jezika.
Vrhunac je bio kviz znanja iz hrvatskog jezika i povijesti u kojem su sudjelovali sedmaši i osmaši pokazujući zavidno znanje iz povijesti hrvatskog jezika, književnosti  te kulture i povijesti svoje domovine.

Na kraju, svi su za uspomenu dobili prigodne diplome koje sam im napravila kao podsjetnik na uspješno sudjelovanje u obilježavanju i promicanju hrvatskog jezika.
Reagiranje publike bilo je pozitivno i svi smo se složili da su učenici mnogo više naučili i uživali u ovakvim satima hrvatskog jezika koji je povezan sa satima povijesti nego da se frontalno, u učionici samo spomenuo taj važan nadnevak i  dokument.

     

Renata Milković Domazet, prof. hrvatskog jezika

 

          

 

                      

                




Učenički radovi

Doha

Doha je grad koji se smjestio na obali perzijskog zaljeva.Drugi naziv za Dohu je prosvjetni grad.

Doha broji oko 440 000 stanovnika i glavni je grad države Katar.


1850.godine grad je utemeljen pod nazivom Al-Bida.Godine 1949.počelo se sa istraživanjem nafte u Dohi i okolici, danas država kao cjelina dnevno proizvodi oko  800 000 barela nafte.1969 godine otvorena je Vladina Kuća.

1973.godine je otvoreno Katarsko Sveučilište a 1975. godine je otvoren katarski narodni muzej
u zgradi koja je izvorno bila vladarevom palčom 1912.godine.

Danas se smatra jednom od najupečativljijih katarskih znamenitosti.Malo o sportu:losail international circuit je smješten tik izvan grada.To je mjesto utrke pod nazivom: velika nagrada dohe  (grand prix of doha).Budući da se nalazi na Bliskom otoku klima je vrlo suha i vruća.Temperature prelaze 30 celzijuvih od svibnja do rujna.Tijekom ljetnih mjeseci padalina nema a tijekom ostalih mjesci bude ispod 2 cm po metru četvornom.


Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Doha

Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Kristian LUKIĆ   datum: 22. 3. 2011.

Tražilica



Oglasna ploča


Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji


Brojač posjeta
Ispis statistike od 5. 4. 2010.

Ukupno: 3646624
Ovaj mjesec: 947
Danas: 61


Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja

Arhiva dokumenata




preskoči na navigaciju